Vladislav Pavlović (?, XIV st. – poslije 14. marta 1357.) je mlađi sin kneza Pavla Hrvatinića i brat kneza Grgura Pavlovića. U historijskim izvorima javlja se samo jednom, kada je 1357. godine zajedno sa bratom knezom Grgurom napustio bana Tvrtka i prihvatio ugarskog kralja Ludovika I Anžuvinca za svog vrhovnog seniora ustupivši mu tom prilikom grad Greben u zamjenu za posjed Dobra Kuća u Slavoniji. Tim povodom ugarski kralj 14. marta 1357. izdao je braći Pavlovića povelju, gdje su oslovljeni kao „nobili od Grebena“, kojom ih je izuzeo ispod bosanske vlasti i stavio pod svoju kontrolu. Iz pozicije bana Tvrtka bio je to čin nevjere za kojeg je vrijedno „plemenitu čovjeku glavu odsjeći“ kako su zahtijevala tadašnja shvatanja i običaji. Sudbina kneza Vladislava Pavlovića poslije ove „nevjere“ nije uopće poznata budući da se više ne spominje u historijskim izvorima, za razliku od brata Grgura čije se djelovanje u Ugarskoj može pratiti narednih nekoliko godina.
Knez Vladislav Pavlović je zajedno sa bratom Grgurom držao u posjedu župu Zemljanik koju je naslijedio od svog oca kneza Pavla Hrvatinića. U povelji bana Stjepana II Kotromanića, izdatoj braći Pavlu i Vuku Vukoslaviću 1351. godine, navedeno je, između ostalog, da je došlo do razgraničenja između Pavlovića i Vukoslavića, gdje su Pavlovići dobili župu Zemljanik koju su i ranije držali. Dakle, riječ o je formalnom činu koji je samo potvrdio postojeće stanje što pak ukazuje na proces rastakanja vlasteoskog roda Hrvatinića na manje porodice.
Bibliografija:
- Ančić, Mladen: Putanja klatna; Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV stoljeću, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru – Ziral, Zadar-Mostar, 1997.
- Ćirković, Sima: Istorija srednjovekovne bosanske države, SKZ, Beograd, 1964.
- Ćirković, Sima: „'Verna služba’ i ‘vjera gospodska’. Veze lične zavisnosti u bosanskoj državi“ u: Rabotnici, vojnici, duhovnici; Društva srednjovekovnog Balkana, Equilibrium, Beograd, 1997, 318-335.
- Ćošković, Pejo: „Hrvatinići (Horvatići, Stipančić Hrvatinić, Stipanići, Stjepanići), (velikaški rod)“ u: Hrvatski biografski leksikon, V (Gn-H), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002, 725-739.
- Engel, Pál: „Neki problemi bosansko-ugarskih odnosa“, Zbornik odsjeka za povijesne i društvene znanosti HAZU 16, Zagreb, 1998, 57-72.
- Mrgić-Radojčić, Jelena: „Povelja bana Stjepana II Kotromanića knezu Vuku i Pavlu Vukoslaviću“, Stari srpski arhiv 1, Laktaši, 2002, 79-92.
- Mrgić-Radojčić, Jelena: Donji Kraji. Krajina srednjovekovne Bosne, Filozofski fakultet u Beogradu-Filozofski fakultet u Banjaluci-Istorijski institut u Banjaluci, Beograd-Banja Luka, 2002.
- Smičiklas, Tadija: Codex diplomaticus regni Croatie, Dalmatiae et Slavoniae, XII, JAZU, Zagreb, 1914.
- Šišić, Ferdo: Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba, MH, Zagreb, 1902.
- Thallόczy, Ljudevit: „Istraživanje o postanku bosanske banovine sa naročitim obzirom na povelje kӧrmendskog arkiva“, Glasnik Zemaljskog muzeja 18, Sarajevo, 1906, 401-444.
- Thallóczy, Ludwig von: Studien zur geschichte Bosniens und Serbiens in mittelalter, Duncker&Humblot, München-Leipzig, 1914.
- Wenzel, Gusztáv: Magyar Diplomacziai Emlékek az Anjou Korbòl (Acta extera), II, Magyar Tudományos Akadémia, 1875.