Strani izvori o srednjovjekovnoj Bosni
Prvi spomen Samobora u pisanim izvorima
Samobor je utvrđeni grad na desnoj obali rijeke Drine, nizvodno od Goražda. Pripadao je župi Pribud i bio je rezidencijalno mjesto bosansko vlasteoskog roda Kosača. Prvi sačuvani spomen Samobora u historijskim izvorima potiče iz pisma dubrovačke vlade upućenim svojim...
Vijest o izboru novog bosanskog kralja Stjepana Tomaša
Početkom decembra 1443. godine u Dubrovnik je stigao poslanik s bosanskog dvora kako bi tamošnje vlasti obavijestio kako je u Bosni za novog kralja izabran Tomaš. On je vladao bosanskom državom od ovog perioda do 1461. godine. Na slici je odluka dubrovačkog Velikog...
Podaci o falsifikovanju novca u srednjovjekovnoj Bosni
Početkom decembra 1429. godine dubrovačke vlasti su se žalile bosanskom kralju Tvrtku II i razmatrale upućivanje žalbi i vojvodi Sandalju Hraniću oko kovanja i upotrebljavanja falsikovanog novca u Bosni. Sa strane: „Pro monetis que falsificanter stronzanter in Bosna“...
Odluka o dopuštanju kraljici Katarini dolazak u Dubrovnik
Neposredno nakon osmanskog osvajanja Bosne, kraljica Katarina, supruga pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša, tražila je opciju gdje otići nakon propasti države. Jedna od opcija bio je i teritorij Dubrovačke republike sa kojom je njen muž decenijama...
Prvi podatak o herceškoj tituli Stjepana Vukčića Kosače
Uzimanje titule hercega od strane Stjepana Vukčića Kosače u historiografiji još uvijek predstavlja nedovoljno razjašnjeno pitanje. Nisu usaglašena mišljenja historičara o tome je li ovu titutlu Stjepanu Vukčiću dodijelio neki vladar ili ju je on sam sebi dodijelio. U...