Dragiša Vukčić (XIV st. – poslije 1. aprila 1404.) je sin vojvode Vukca Hrvatinića i brat čuvenog bosanskog velikaša Hrvoja Vukčića Hrvatinića. O njegovom djelovanju sa kraja XIV i početka XV stoljeća svjedoči nekoliko pisanih tragova, ali je gledano u cjelini život ovog bosanskog velikaša slabo poznat. Zajedno sa braćom podržavao je Ladislava Napuljskog u borbama za ugarsko prijestolje koji mu je zauzvrat izdao povelju 17. jula 1391. godine gdje mu je potvrdio posjede, selo Zabić čija ubikacija nije do kraja poznata, mada se u povelji jasno precizira da je bilo u domenu grada Ključa i selo Srida u župi Sani kojeg pak neki dovode u vezu sa varoši Srida, podgrađu grada Glaža u župi Glaž. Knez Dragiša Vukčić doista je nešto kasnije upravljao župom Glaž, a da li ovi podaci ukazuju na njegovo gospodarenje ovim prostorom još 1391. godine za sada ostaje nepoznato. Valja napomenuti da pouzdana ubikacija župe Glaž kao i grada Glaža također nije do kraja izvučena na vidjelo, iako relativno novija istraživanja ukazuju da bi ih trebalo tražiti u donjem toku Vrbasa, uz samu lijevu obalu rijeke prema ušću u Savu. Navedeni posjedi već su bili pod kontrolom kneza Dragiše, ranije su preoteti ugarskoj kruni, a povelja Ladislava Napuljskog samo je pravno sankcioniše stanje na terenu.
U Ljetopisu Pavla Pavlovića navedeno je da je knez Dragiša Vukčić zajedno sa suprugom boravio u Zadru 1393. godine. Zadarski ljetopisac ističe da je razlog posjete bila želja kneza da se pokloni moćima sv. Šimuna. Međutim, preovladava mišljenje da je njegov boravak u Zadru, koji se inače datira godinu ranije, bio u sklopu pregovora koje je vodio njegov brat Vuk sa ciljem da Zadrani predaju svoj grad. Naime, 6. maja 1392. poslan je upravo Pavle Pavlović banu Vuku Vukčiću u Klis koji je tu okupljao vojsku, a nešto kasnije 3. septembra ban Vuk i njegov podban Ivan Mišljenović primljeni su za zadarske građane, te su postali gradski vijećnici. Na kneza Dragišu vjerovatno se odnose navodi u Batalovom evanđelju gdje je istaknuto kako je jedan od braće Rese, supruge tepčije Batala Šantića, nosio titulu „kneza bosanskog“.
U historijskim izvorima knez Dragiša Vukčić posljednji put se spominje u povelji Ladisava Napuljskog izdatoj 1. aprila 1404. godine. Iz teksta same povelje vidi se da je knez Dragiša bio župan Glaža. Poslije njegove smrti naslijedio ga je sin Ivaniš Dragišić.
Bibliografija:
- Ančić, Mladen: Na rubu Zapada: tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Hrvatski institut za povijest – Dom i svijet, Zagreb, 2001, 204-206.
- Blagojević, Miloš: „Severna granica bosanske države u XIV veku“ u: Bosna i Hercegovina od srednjeg veka do novijeg vremena (ur. Slavenko Terzić), Istorijski institut SANU-Pravoslavna reč Novi Sad, Beograd, 1995, 61-75.
- Ćošković, Pejo: „Hrvatinići (Horvatići, Stipančić Hrvatinić, Stipanići, Stjepanići), (velikaški rod)“ u: Hrvatski biografski leksikon, V (Gn-H), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002, 725-739.
- Fermendžin, Eusebius: Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752, Academia scientarium et artium Slavorum meridionalium, Zagrabiae, 1892, 72.
- Klaić, Vjekoslav: Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb, 1882, 21.
- Lovrenović, Dubravko: Na klizištu povijesti (Sveta kruna ugarska i Sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo 2006, 39, 68, 70.
- Mrgić-Radojčić, Jelena: Donji Kraji. Krajina srednjovekovne Bosne, Filozofski fakultet u Beogradu-Filozofski fakultet u Banjaluci-Istorijski institut u Banjaluci, Beograd-Banja Luka, 2002, 75-77.
- Rački, Franjo: „Izvadci iz kralj. osrednjeg arkiva u Napulju za jugoslovjensku poviest“, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku 7, Zagreb, 1863, 34-35.
- Smičiklas, Tadija: Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, XVII, JAZU, Zagreb, 1981, 372-373.
- Šišić, Ferdo: Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba, MH, Zagreb, 1902, 5, 21-22, 83, 86.
- Šišić, Ferdo: „Ljetopis Pavla Pavlovića patricija zadarskoga“, Vjestnik Kr. hrvatsko–slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva 6, Zagreb, 1904, 17.
- Wenzel, Gusztáv: Magyar Diplomacziai Emlékek az Anjou Korbòl (Acta extera), III, Magyar Tudományos Akadémia, Budapest, 1876, 703-704.
Signatura: Regest. Andegaven in tabular. neapolitano, vol 367, fol. 17, Državni arhiv u Napulju (Archivio di Stato Napoli), Napulj, Italija
Izvor signature: Fermendžin, Eusebius: Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752, Academia scientarium et artium Slavorum meridionalium, Zagrabiae, 1892, str. 72.
Signatura: Regest. vol 362 (Ladisl. a. 1390. B.) fol. 65, Državni arhiv u Napulju (Archivio di Stato Napoli), Napulj, Italija
Izvor signature: Rački, Franjo: „Izvadci iz kralj. osrednjeg arkiva u Napulju za jugoslovjensku poviest“, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku 7, Zagreb, 1863, str. 35.