Pavle Vukoslavić (prije 25. maja 1325. – najranije 1367.) je sin kneza Vukoslava Hrvatinića i brat Vuka i Vlatka Vukoslavića. Riječ je članu vlasteoskog roda Hrvatinića o kojem je sačuvano srazmjerno malo podataka. Spomenut je samo nekoliko puta u poveljama koje je izdao njegov otac i bosanski vladari. Na historijskoj pozornici javlja se sa poveljom, izdatoj u gradu Ključu 25. maja 1325. godine, kojom je njegov otac knez Vukoslav, na molbu svojih podanika, poklonio slobodu sinu izvjesnog Jurja Hranićevog kojeg je dobio sa sluškinjom Maricom. Zapravo, radilo se o nezakonitom djetetu koje je rođeno u vanbračnoj vezi između slobodnog čovjeka i podanika Hrvatinića, Jurja Hranića, i Marice, služavke u posjedu kneza Vukoslava. U povelji Vukoslav Hrvatinić zaziva božju srdžbu na svoje sinove, koji su tom prilikom imenom spomenuti: Vlatko, Vuk i Pavle, ako se drznu poslije očeve smrti mijenjati njegovu volju pretočenu u tekst povelje.
U historijskim izvorima kneza Pavla Vukoslavića, kao podanika dinastije Kotromanića, možemo pratiti tek od 1351. godine kada je ban Stjepan II Kotromanić sa bratom knezom Vladislavom izdao povelju njemu i njegovom bratu knezu Vuku. Tom prilikom potvrđeni su im u baštinu posjedi u župama Banici i Vrbanji. U spomenutim župama posjede je imao i njihov brat Vlatko koji je u župi Banici između ostalog držao i njen centar, grad Ključ, dok je sudbina Kotora u Vrbanji za ovaj period nepoznata. Gore navedena povelja izdana je kao nagrada za vjernu službu koju je prema bosanskom banu, ratujući u njegovim vojnim pohodima, ispunio knez Vuk u vremenskom rasponu od 1337. do 1350. godine.
Posljednji spomen kneza Pavla Vukoslavića nalazimo u povelji bana Tvrtka koju mu je izdao 1367. godine u cilju obnove vazalnog odnosa. Naime, godinu ranije ban Tvrtko svrgnut je sa vlasti u pobuni bosanske vlastele koja ja na prijestolje dovela njegovog brata Vuka ili Vukića. S druge strane, banu Tvrtku nije preostalo drugo nego da se povuče u Ugarsku i da kod kralja Ludovika I zatraži pomoć. Uz ugarsku podršku detronizirani ban se vratio u Bosni i postepeno obnavaljo svoju vlast nad pobunjenom vlastelom, pa je tako spomenutom poveljom ponovo kneza Pavla stavio pod svoj suverenitet.
U historiografiji se ban Hrvatske i Dalmacije Pavle od Peći (danas Pećigrad kod Cazina) dovodio u vezu sa knezom Pavlom Vukolsavićem budući da se 1394. godine u izvorima javlja kao „Pavle sin Pavla od Peći“, što je otvorilo prostor za pretpostavku da je bio njegov sin. Ovo bi u konačnici značilo da je knez Pavle Vukoslavić, zajedno sa bratom knezom Vlatkom 1363. godine, napustio bosanskog bana i otišao u Ugarsku, gdje su kasnije nastavili da žive njegovi potomci. Međutim, glavni protuargument ovakvom shvatanju predstavlja spomenuta povelja koju je knezu Pavlu izdao ban Tvrtko 1367. godine gdje se jasno vidi da je on u ovom razdoblju uklopljen u feudalnu hijerarhiju bosanske države.
Bibliografija:
- Ćirković, Sima: Istorija srednjovekovne bosanske države, SKZ, Beograd, 1964.
- Ćošković, Pejo: „Hrvatinići (Horvatići, Stipančić Hrvatinić, Stipanići, Stjepanići), (velikaški rod)“ u: Hrvatski biografski leksikon, V (Gn-H), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002, 725-739.
- Engel, Pál: „Neki problemi bosansko-ugarskih odnosa“, Zbornik odsjeka za povijesne i društvene znanosti HAZU 16, Zagreb, 1998, 57-72.
- Isailović, Neven: „Povelja kneza Vukoslava Hrvatinića kojom daje slobodu sinu Jurja Hranićevog i Marice“, Građa o prošlosti Bosne 10, Banja Luka, 2017, 69-89.
- Ječmenica, Dejan: „Povelja bana Tvrtka knezu Pavlu Vukoslaviću“, Građa o prošlosti Bosne 4, Banja Luka, 2011, 21-29.
- Mrgić-Radojčić, Jelena: „Povelja bana Stjepana II Kotromanića knezu Vuku i Pavlu Vukoslaviću“, Stari srpski arhiv 1, Laktaši, 2002, 79-92.
- Mrgić-Radojčić, Jelena: Donji Kraji. Krajina srednjovekovne Bosne, Filozofski fakultet u Beogradu-Filozofski fakultet u Banjaluci-Istorijski institut u Banjaluci, Beograd-Banja Luka, 2002.
- Smičiklas, Tadija: Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, IX, JAZU, Zagreb, 1911.
- Šišić, Ferdo: Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba, MH, Zagreb, 1902.
- Thallόczy, Ljudevit: „Istraživanje o postanku bosanske banovine sa naročitim obzirom na povelje kӧrmendskog arkiva“, Glasnik Zemaljskog muzeja 18, Sarajevo, 1906, 401-444.
- Thallóczy, Ludwig von: Studien zur geschichte Bosniens und Serbiens in mittelalter, Duncker&Humblot, München-Leipzig, 1914.
Mađarski nacionalni arhiv u Budimpešti (Magyar Nemzeti Levéltár Országos Levéltára) u tzv. Predmohačkoj zbirci (Mohács Előtti Gyűjtemény) signatura Diplomatikai Levéltár (DL) 66502.
Izvor signature: Isailović, Neven: „Povelja kneza Vukoslava Hrvatinića kojom daje slobodu sinu Jurja Hranićevog i Marice“, Građa o prošlosti Bosne 10, Banja Luka, 2017, str. 75.